M:tel digitalna fabrika objavljuje autorski tekst Marije Gabrijel, evropske komesarke za digitalnu ekonomiju i društvo uoči današnjeg startup samita.
“U novembru prošle godine imala sam zadovoljstvo da učestvujem na Samitu „Startup Europe” u Sofiji i podijelim uspješne priče o startupovima iz srednje i istočne Evrope i sa Zapadnog Balkana. To je bila prilika da se sagleda brzorazvijajući svijet digitalnih i drugih novoosnovanih kompanija u tom dijelu Evrope, koja je pokazala da tu ne manjka inovacija i preduzetništva.

Na Samitu u Sofiji potpisana je zajednička deklaracija o stvaranju dvije nove mreže, osmišljene kako bi se novoosnovanim preduzećima iz tog regiona pomoglo da se bolje razvijaju. To su: Mreža „Startup Europe” za Zapadni Balkan (engl. „Startup Europe Western Balkans Network”, SEWBN) i Mreža „Startup Europe” za središnju i istočnu Evropu (engl. „Startup Europe Central and Eastern European Network”, SECEEN). Deklaraciju je potpisalo osam zemalja iz srednje i istočne Evrope (Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Slovačka, Poljska) i šest zemalja sa Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija), koje su dogovorile da će postojeću saradnju formalizovati i proširiti, kako bi se novoosnovanim kompanijama pružio bolji pristup stručnom znanju i prilikama za rast. 
Marija Gabrijel

Marija Gabrijel

Danas, samo pet mjeseci kasnije, mreže samo što nisu ugledale svijetlo dana. Opša skupština mrežâ održava se danas – 20. marta u gradu Cluj-Napoca u Rumuniji, tokom Samita „Startup Europe”. Članovi svake od mreža (nacionalne organizacije čiji je rad usmjeren na kultivisanje i podupiranje rasta novoosnovanih preduzeća) trenutano rade na zajedničkom dogovoru kojim će se obuhvatiti pitanja saradnje i upravljanja i uspostaviti okvir za budući rad mrežâ. 

Tokom Samita „Startup Europe” biće objavljen i Portfelj ekossistema tih novih mreža, koji će obuhvatiti listu obuhvaćenih sektora i industrija. Sadržaće informacije o inovacijskim i tehnološkim centrima, pregled ključnih učesnika, programa i politika u svakoj od zemalja osmišljenih u cilju podsticanja razvoja startupova. Portfelj će biti zlatni rudnik korisnih informacija za startupove, koji žele da posluju u bilo kojoj od zemalja obuhvaćenih mrežama, bez obzira na to da li u njima već rade ili ne. 

A zašto je sve to tako važno? Preduzetnici u području tehnologije promijenili su način kako komuniciramo, međusobno i sa cijelim svijetom. Evropske kompanije kao što su Spotify, Soundcloud ili Dezeer unijele su revoluciju u muzičku industriju; start up-ovi BlaBlaCar u Francuskoj ili Cabify u Španiji demokratizovali su prevoz; Deliveroo, Freshome ili Takeaway promijenili su sektor dostave; Klarna iz Švedske ili njemački start up-ovi N26 i Kreditech povećali su dostupnost finansijskih usluga za građane. Imamo preduzeća iz srednje i istočne Evrope kao što je UIPath u Rumuniji, koji postaje globalni predvodnik u robotskoj automatizaciji postupaka, ili transportno poduzeće Taxify iz Estonije koje je svoje poslovanje proširilo s taksija na električne romobile u mnogim gradovima širom Evrope.

Svi ti primjeri pokazuju da velik potencijal za startupove u digitalnom sektoru, ne samo da postoji, nego se i ostvaruje. Ipak, jasno je da možemo učiniti više kako bismo im olakšali da svoje odlične ideje pretvore u održive poslovne ponude. To znači da je potrebno više zajedničkog razmišljanja o pravilima i regulativi i treba uspostaviti pravu infrastrukturu i okvir za podsticanje novih ideja. 

Dosad je više od 500 startupova učestvovalo u istraživačkim projektima koje finansira EU, a mnoga od tih kompanija bila su iz središnjeg i istočnog dijela EU. Na primjer, bugarski start up Dynaback sarađuje s jednim digitalnoinovacijskim centrom na razvoju pametne majice koja pomoću niza senzora registruje promjene u zakrivljenosti kičme. Ali još uvijek nam je potrebno više takvih centara kako bismo poduprli startup-kulturu u tom dijelu svijeta. Pružamo smjernice i osposobljavanje za više od 30 potencijalnih digitalnoinovacijskih centara u zemljama središnjeg i istočnog dijela EU, a krajem 2018. objavili smo novi poziv na podnošenje prijedloga za podršku razvoju digitalnoinovacijskih centara u regijama koje su dosad nedovoljno zastupljene, za što je osigurano 8 milijuna EUR.

Stvaranje tog okvira od ključne je važnosti za razvoj dinamične startup-kulture u sredjem i istočnom dijelu EU i u zemljama Zapadnog Balkana. Potrebno nam je više programa i inicijativa posvećenih rastu sistema za startupove; potrebno je više razumijevanja da se smanji administrativno opterećenje za novoosnovane kompanije; i naravno potreban nam je bolji pristup finansijama.

U posljednje 3 godine zahvaljujući radu „Startup Europe” više od 700 novoosnovanih kompanija dobilo je direktan pristup tržištu i podršku za brži razvoj, što je privuklo više od 160 milijuna EUR privatnih ulaganja. Evropa ima istraživačke kapacitete, finansijska sredstva, preduzetnički duh i tržišne mogućnosti za podršku dinamičnoj i uspješnoj startup-kulturi u području digitalnih tehnologija i šire. Ključno je da ima i političku i stratešku podršku. Razvoj mreža za podršku startupovima u srednjem i istočnom dijelu Eevrope i na Zapadnom Balkanu sigurno će dati veliki podsticaj preduzetnicima u tim regionima i uvjerena sam da ćemo sljedećih nekoliko godina biti svjedoci procvata digitalnih startupova. “
Marija Gabrijel, evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo!